|
| >>Povratak na početnu stranicu | >>Forum | >>Kontakt | Povratak na Žensku sobu |
|
Transrodnost Razumijevanje transrodnosti Kad pitam ljude za njihove asocijacije na temu transgendera/transrodnosti, uglavnom mi kažu da ne znaju što je to. U najboljem slučaju spomenu tranvestite ili transseksualce koji su najveća nepoznanica i najprepoznatljiviji po svojoj «drugačijosti». Transrodnost je puno više od toga i tiče se svih nas, a ne samo lezbijske i gej zajednice kao što se često misli. Transrodnost je teško objasniti i shvatiti prvenstveno zbog toga što u hrvatskom društvu ne postoji niti svijest o razlici između roda i spola koji čine temelj za razumjevanje transrodnosti. Rod kao patrijarhalni sociološko-kulturni obrazac nas sve ograničava na različitim razinama našeg izražavanja i postojanja. Društvo nas kondicionira u pogledu naših ponašanja i kad god pokušamo izaći iz zadanih obrazaca dobijamo «packe» za naše istupe. Tako se potiču i održavaju rodne uloge, a žene i muškarci ostaju jedine dvije poznate kategorije spola i roda koji se razumiju samo kroz dihotomični smisao. Posljedica toga je npr. potpuno ignorantan i diskriminirajući odnos prema tisućama interseksualne djece koja se rađaju svake godine ili transeksualnim osobama o kojima čitamo samo u zanimljivostima ili ih patološki obrađujemo te sklanjamo iz okvira našeg društva ismijavajući ih i gurajući u izolaciju, prostituciju, samoubojstva... Ovakvu netrpeljivost nam omogućuje čvrsto uvjerenje da su muškarci i žene jedina dva postojeća spola i istovremeno, naravno, roda. Ideja da su spol i rod nepromjenjivi je temeljna laž kojoj nas podučavaju od malih nogu. Kao što Kinsey na spektrumu prikazuje seksualnu orijentaciju sa homoseksualnom s jedne a heteroseksualne na drugom, sličnu skalu možemo primjeniti i u slučaju roda sa ženskim rodom s jedne a muškim s druge.
Ako pogledamo spektrum rodnih uloga (prikazan na slici) odmah možemo uočiti da su rodne uloge itekako promjenjive, a ne fiksne i dihotomične kako su nam obično tumačene. One se mijenjaju stoljećima a pogotovo zadnjim desetljećima i žene i muškarci se pomalo oslobađaju i proširuju razumijevanje rodnih uloga. Rodne uloge danas nisu simetrične već su se žene izborile za širenje rodnog izražavanja za razliku od muškaraca koji nisu uložili jednaki napor te žive u «puno skučenijem» rodnom okviru. Ilustracija toga je ulazak žena u sferu politike, poslovni sektor i neka druga tradicionalno muška područja iako se nažalost još dugo neće moći govoriti o ravnomjernoj raspodjeli moći. Analogno tome, upravo patrijarhalni poredak muške dominacije i moći koji većina muškaraca uživa glavni je uzrok nevelikog odstupanja od većini ugodne zadane rodne uloge. U ne tako dalekoj prošlosti bilo je nezamislivo da žene nose hlače što nam s današnje pozicije gledano, na jednostavan način nameće pitanje transrodnosti. Fiksno određenje rodnih uloga i kodeks nalagali su da muškarci nose hlače a žene suknje a kršenje tih normi možemo poimati kroz kontekst transrodnosti budući da se ona odnosi na osobe koje prelaze granice konvencionalnih definicija «žene» i «muškarca». Sa samom transformacijom roda, mijenja se i koncept transrodnosti pa tako danas ne smatramo žene koje nose hlače transrodnima jer takvo rodno izražavanje danas ulazi u prihvatljive norme ženskog rodnog identiteta. Transrodni pokret Međutim, muškarce koji nose suknje itekako još uvijek smatramo poremećenima, čudnima i nužno ih povezujemo sa homoseksualnošću. Definicija transrodnosti je obikovana oko rodnog i spolnog identiteta i izražavanja koji prelaze trenutno društveno prihvatljive norme te su samim tim takvi identiteti izloženi diskriminaciji koja se definira kao transfobija. Transfobija - strah, mržnja, gađenje i diskriminirajući odnos prema ljudima čije stvarno ili percipirano rodno izražavanje nije u skladu, na društveno prihvatljiv način, sa spolom koji im je pripisan pri rođenju. Transrodna osoba – osoba čiji rodni identitet ili rodna prezentacija nije u skadu sa spolono uvriježenim tradicionalnim rodnim ulogama; često se koristi kao sveobuhvatni termin za različite načine iskazivanja rodnih identiteta koji su drukčiji od tradicionalno uvjetovanih uloga. U ovu se definiciju uklapaju i transseksualne osobe jer se nalaze na «transrodnom spektrumu», kao i npr. transvestiti. Transrodni pokret uključuje najrazličitije oblike rodnog i spolnog izražavanja i identificiranja a koji su redovno u neskladu sa zadanim rodnim ulogama i identitetima. Iako gej i lezbijska zajednica trenutno pokazuje veće razumjevanje za pitanja transrodnosti od heteroseksualne većine, važno je napomenuti da su transrodne osobe bile te koje su pokrenule gej i lezbijski pokret da bi kasnije bile isključene zbog percepcije lezbijki i gejeva koji su pod utjecajem dominantnog dihotomnog shvaćanja roda i spola zaključili da transrodne osobe previše odstupaju od koncepta normalnosti kojem oni sami teže. Neki od identiteta koje obuhvaća transrodni pokret su:
drag – oblačenje koje je društveno definirano kao oblačenje drugog spola ili roda; također se odnosi na stilizirano prenaglašeno izvođenje prethodno spomenutog. drag queen – muškarac koji se oblači u žensku odjeću radi užitka ili performansa. Pristojno je oslovljavati drag queen sa «ona» kad su u dragu a sa «on» kad nisu u dragu. (nisu nužno homoseksualno orijentirani) drag king – žena koja se oblači u mušku odjeću u svrhu performansa, zabave ili osobnog ispunjenja predstavljajući vlastitu definiciju muškosti. Takvo izražavanje može biti personifikacija muškaraca, kulturološko izražavanje, butch stvarnost, proširivanje identiteta ili oblik parodije. Pristojno je oslovljavati drag king-a sa «on» kad su u dragu a sa «ona» kad nisu u dragu. (nisu nužno homoseksualno orijentirani) transeksualac/ka - osoba koja ima jasnu želju i nakanu da promjeni svoj spol, osoba koja je napravila prijelaz i tako svakodnevno živi ili osoba koja je fizički modificirala (uključuje fizičku i/ili hormonalnu terapiju i operaciju) svoje tijelo da bi izrazila svoju rodnu/spolnu prezentaciju. MTF – modifikacija iz muškarca u ženu, često se odnosi na transseksualnu, ali ponekad na transrodnu osobu ili cross-dressera. FTM – modifikacija iz žene u muškarca
trans – sveobuhvatni pojam za one koji prelaze rodne ili spolne granice. transvestit – osoba koja uživa u nošenju odjeće drugog roda. (heteroseksualno i homoseksualno orijentirani) butch – žena sa naglašenim društveno normiranim oznakama muškog roda (ne nužno homoseksualne orijentacije) androgina osoba – koja se izgledom i vlastitom identifikacijom ne priklanja niti ženskom niti muškom rodu i rodno se izražava miješano ili neutralno. Društvena marginalizacija transrodnih osoba rezultira u nepreglednom nasilju. Kažnjavanje pokušaja rodnog prekoračenja dovodi do toga da su transrodne osobe podložnije samoubojstvima, ubojstvima, otkazima, fizičkom nasilju, ismijavanju te psihijatrijskim izživljavanjima te je njihov život u svim aspektima ograničen zbog toga što se njihova kompetentnost gleda samo kroz prizmu njihovog rodnog ili spolnog izražavanja. Slučaj Brandona Teena-e je postao opće kada je ta istinita priča prezentirana u filmu «Boys Don't Cry». Taj slučaj nije jedini niti jedinstven. Slučajevi transfobije su česti i najčešće brutalni. Evo ih nekoliko. Slučaj vozača kamiona koji je 20 godina radio za Winn-Dixie dućane u Kentucky-ju i bio u braku sa ženom 23 godine koji je dobio otkaz zbog glasina da u slobodno vrijeme ponekad nosi žensku odjeću. Slučaj Aurore iz Ohio-a koju je sud sa 6 godina oduzeo njenim biološkim roditeljima jer je dijete rođeno sa muškim spolnim karakteristikama ali se od svoje 2 godine izražava kao djevojčica i roditelji ju u skladu s time odgajaju. Slučaj Willie-ja Houston-a iz Tennessee-ja koji je ubijen zbog pretpostavke da je gej kada je nakon večere sa zaručnicom i prijateljima odveo svog slijepog prijatelja u WC pridržavajući u drugoj ruci torbicu svoje zaručnice. Da bi uopće došlo do rasvjetljavanja diskriminacije i nasilja protiv transrodnih osoba te pomaka u odnosu društva naspram te marginalizirane skupine potrebno je prvo prepoznati značaj rodnih uloga i implikacije njihovih organičenja u svakodnevnom životu svake/og od nas. Nažalost, hrvatsko društvo je još uvijek funkcionira po principu zadane binarnosti, čvrsto ukalupljenih rodnih uloga i podržava ih a svi mi koji živimo u proširenim oblicima rodnog i spolnog izražavanja moramo se nositi sa svakodnevnim nasiljem generiranim protiv svih vrsta različitosti.
Jelena Poštić
|
|
| martin a | Ženska soba, 2005. |